U konačnom crnom saldu po EU i dalje najvažniju ulogu ima ‘Balkanska ruta’ koja se proteže od Irana i Afganistana.
Godišnji promet opojnih droga u zemljama Evropske unije (EU) procjenjuje se na 30 milijardi eura (po podacima UN-a) do 40 milijardi eura prema procjeni Evropske agencije za saradnju u sprovedbi zakonodavstva EU (Europol).
I dalje je najzastupljeniji kanabis (marihuana i konoplja) sa 39 odsto evropskog tržišta i procijenjenom zaradom od 11,6 do 12,8 milijardi eura godišnje. Kokain je na drugom mjestu sa 31 odsto tržišta i procijenjenim prometom od 9,5 do 10,5 milijardi eura. Heroin se zadržao na 25 odsto evropskog tržišta s procijenjenim godišnjim prometom od 7,4 do 9,1 milijardu eura, a sintetičke droge poput amfetamina, metamfetamina, MDMA i drugih psihoaktivnih supstanci, čija je proizvodnja i promet u zadnje tri godine „u dramatičnom porastu“, drže oko pet odsto narko-tržišta EU sa trenutnih oko 1,6 do 1,9 milijardi eura godišnjeg prometa.
Procjena je da bi u narednih dvije-tri godine promet sintetičkih droga u EU mogao skočiti na cijelih 9 milijardi eura godišnje i primamiti oko 4 miliona novih korisnika mahom mlađe životne dobi.
Prema najnovijem izvještaju o ilegalnom tržištu droge kojeg treću godinu za redom zajednički pripremaju Europol i Evropski centar za praćenje ilegalnog tržišta droga i suzbijanje ovisnosti od narkotika (EMCDDA), oko 25 miliona stanovnika EU ovisno je isključivo o kanabisu, a oko 1,3 miliona o heroinu. Iz godine u godinu raste i broj „predoziranih“ kojih je prema evidenciji zdravstvenih ustanova u članicama EU lani registrirano oko osam i po hiljada.
Ruta po uzoru na El Chapa
U izvještaju se navodi da, nasuprot uloženom trudu, EU postaje sve atraktivnija destinacija za proizvodnju i tranzit narkotika, te da se organizirane kriminalne grupe, narko-dileri, bande i karteli na evropske propise i mjere adaptiraju brže i efikasnije od institucija zaduženih za provedbu zakona. U tome im sve više pomažu neminovnost globalizacije i digitalizacija tržišta narkotika.
U redovnom godišnjem izvještaju o drogi u EU za 2019., kojeg je nedavno odobrila Evropska komisija, a prošle sedmice usvojio i Parlament, posebno se ukazuje na činjenicu da je ukupan broj učesnika u proizvodnji, prometu i distribuciji narkotika u zemljama EU, kandidatskim zemljama i zemljama koje su potencijalni kandidati za članstvo u Uniji, u stalnom porastu, te da u konačnom crnom saldu po EU i dalje najvažniju ulogu ima „Balkanska ruta“ koja se proteže od Irana i Afganistana, preko Turske, Grčke, Bugarske i zemalja zapadnog Balkana do EU, sa godišnjom tržišnom vrijednošću prometa droga od oko 20 milijardi dolara”, navodi se u izvještaju.
Uprkos naporima za suzbijanje proizvodnje droga, zapadni Balkan postaje i sve značajniji proizvođač kanabisa, a u tome u regionu Albanija prednjači. Od članica EU lidersku ulogu u proizvodnji prirodnog kanabisa i dalje ima Holandija, a najveće ‘uvozne’ količine ove droge na tržište EU stižu iz Maroka i Vijetnama. Glavna tačka ilegalnog uvoza smole kanabisa u EU i dalje je Španija s tendencijom naglog jačanja uloge libijske mafije, a ključne tačke za distribuciju droge unutar Unije su Holandija i Španija.
U Izvještaju se opsežnije nego do sada analiziraju „veze“ između droge i terorizma, između trgovine narkoticima, organiziranog kriminala i trgovine ljudima, te između institucionalizacije kriminala i „drugih zločina protiv pojedinca i društvene zajednice“.
Zaključak je da sve gore navedene pošasti savremene svjetske zajednice, neovisno o stepenu društveno-ekonomskog razvoja pojedinih zemalja, imaju tendenciju rasta i sve veći broj „aktivnih aktera“, te da je tržište droga glavni izvor prihoda za sve organizirane kriminalne skupine kojih je prema podacima Europola na tlu Evrope trenutno operativno oko 5.000.
‘Zabrinjava porast proizvodnje unutar EU’
Najveći problem i u suzbijanju ilegalne trgovine narkoticima predstavlja Balkanska ruta čiji glavni ideolozi, tvrdi se, imaju sve dublje korijene u institucijama vlasti, a po operativnim akcijama podsjećaju na tehnike vladanja i djelovanja kojima se (sve dok prije skoro četiri godine nije uhapšen) služio najzloglasniji i najmoćniji meksički narkodiler Joaquan Guzman koji je zbog niskog rasta u javnosti poznatiji kao El Chapo. U trenutku hapšenja u januaru 2016. godine njegova je imovina procijenjena na čak 12,6 milijardi dolara ne računajući avione, helikoptere, podmornice, kontejnere, prislučnu opremu i drugu tehnologiju za upravljanje najmoćnijim narkokartelom na svijetu.
„Iako vlastita proizvodnja narkotika u EU i dalje ne prelazi 5 procenata ukupnog ilegalnog tržišta droge, ova vrsta zabranjene trgovine je svake godine u porastu, veoma je adaptivna i dinamična. Zabrinjava i porast ‘domaće proizvodnje’ klasičnih i sintetičkih droga unutar EU, a najviše bi nas trebala da brine sve veća dostupnost najtežih droga koje produciraju nesagledive dugoročne posljedice po zdravlje građana i ukupnu sigurnost Evropske unije“, izjavio je generalni direktor EMCDDA, Alexis Goosdeel, na konferenciji za medije u Briselu.
Veoma je zabrinjavajuće, dodao je Goosdeel, što kriminalci pokazuju sve veću odlučnost i nemilosrdnost u pokušaju da obvladaju što većim tržištima droge i da ostvaruju još veće profite „ne prezajući ni od najsvirepijih zločina, likvidacija i otmica radi trgovine ljudima.“
‘Polukriminalci’ opasniji od kriminalaca
Pozivajući se na najnovija policijska otkrića, analize i istraživanja, izvršna direktorica Europola, Catherine de Bolle, upozorava da su promet drogom i stope rasta kriminaliteta povezanog s trgovinom narkoticima dostigli razmjere bez presedana i da su za njihovo suzbijanje potrebne „radikalne, jedinstvene i inovativne metode borbe“.
„Europol uočava da organizirane kriminalne grupe postaju sve kompleksnije, međusobno povezanije i sve dublje infiltrirane u legalne biznise, državne institucije i politike. Rezultat toga je da je ‘polukriminalni’ profil osoba postao ključ uspjeha organiziranih kriminalnih grupa širom Evrope. Prikriveni ‘polukriminalci’ su postali integralni dio sve šireg i inovativnijeg arsenala nasilja i karike sve gušće mreže koruptivnih metoda djelovanja visokorizičnih kriminalnih grupa koje čine okosnicu savremene ilegalne trgovine narkoticima. Takvi trendovi su manje ili više prisutni u svim članicama EU, a osobito su zabrinjavajući u zemljama zapadnog Balkana koje su sve odreda strateški i politički opredijeljene za članstvo u Uniji.“
Direktorica zajedničkih evropskih policijskih snaga smatra da stalni rast ilegalnog tržišta droge i vrhunski organizirane kriminalne grupe, poslije terorizma kao glavne globalne prijetnje, predstavljaju trenutno najveći izazov za sve zemlje Evrope, za njihove ekonomije, javno zdravstvo i za integritet Evropske unije“.
Imajući u vidu da je tržište droga, kao najjače kriminalno tržište, jedno od glavnih izvora zarade i bogaćenja organiziranih kriminalnih grupa iz svih drugih sfera kriminala, da tržište droga regrutira mnoge mlade ljude za kriminalne poslove, organizacije i bande, te polazeći od činjenice da su u galopu i brojne nove opasnosti poput kibernetičkog kriminala i internetske trgovine svim i svačim – od Evropske komisije je zatraženo da bez odlaganja počne djelovati „radikalnije, odlučnije, brže i inovativnije“.
Hitne i dugoročne mjere
Da bi odgovori EU bili svrhovitiji, EMCDDA i Europol predlažu dugu listu hitnih i dugoročnih mjera – od pomoći zemljama članicama Unije i onima koje k tome teže u osposobljavanju nadležnih institucija i službi za prepoznavanje savremenih metodologija rada kriminalnih klanova, njihovog preveniranja i suzbijanje, pa do mnogo veće, brže i pouzdanije razmjene operativnih podataka na nivou cijelog Kontinenta. „Osobito je važna pouzdana razmjena informacija u vezi s ključnim pravcima djelovanja narkomafije, kanalima kontejnerskog dopremanja droge iz Latinske Amerike, Srednje Azije i drugih kritičnih izvora, te razmjena iskustava u vezi s internet prodajom kojom, razorne pošiljke po zdravlje ljudi, stižu legalno na kućnu adresu“.
Zahtijeva se također razvoj „specifičnih istraživanja“ te podrška stručnom osposobljavanju i specijalizacijama za IT forenziku, borbu protiv internet-kriminala i za razvoj „posebnih taktika i tehnologija kako bi se zakonito i legalno moglo efikasno djelovati protiv bezakonja i ilegalne ekonomije“.
U zaključnim odredbama godišnjeg evropskog izvještaja o ilegalnom tržištu droge i suzbijanju ovisnosti, navodi se da odgovori EU na ovu vrstu izazova „moraju biti ne samo inovativni nego i jedinstveni“ imajući u vidu da predvodnici dobro organiziranih kriminalnih grupa idu ispred institucija u korištenju inovativnih taktičkih rješenja i najmodernijih tehnologija za uzgoj, transport i distribuciju svih vrsta prirodnih i sintetičkih narkotika.
„U tu svrhu se, uz ostalo, koriste i najnaprednije tehnologije za kriptovano komuniciranje unutar klanova što pred EU i sve zemlje Evrope postavlja obavezu uspostave specijalnih operativnih grupa za detekciju kriminalnih pojedinaca s intencijom dopiranja do vrha piramide – do ‘big-bosova’ u ovoj ilegalnoj oblasti koja iza sebe ne ostavlja samo zdravstvene i ekonomske, već i nesagledive društvene posljedice“.
Izvor: Al Jazeera
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zbog-balkanske-rute-droga-hara-evropom