U Mostaru uspješno održana radionica “East West Bridge-a BiH”. Poruka: Mladi studenti žele bolji ambijent za zajednički život u Mostaru po uzoru na druga moderno uređena društva

/U Mostaru uspješno održana radionica “East West Bridge-a BiH”. Poruka: Mladi studenti žele bolji ambijent za zajednički život u Mostaru po uzoru na druga moderno uređena društva

Mostar, 12.11. 2020

Organizacija “East West Bridge BiH”, u partnerstvu sa Ambasadom SAD-a uspješno je organizovala u Mostaru i posljednju u nizu planiranih radionica pod nazivom „Korištenje snage saradnje“, a domaćin je bio Fakultet humanističkih nauka univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Poruka: Mladi studenti žele bolji ambijent za zajednički život u Mostaru po uzoru na druga moderno i funkcionalno uređena društva, ali im u tome treba pomoć sistema koji je zakazao. 

Mladi studenti su otvoreno pokazali da žele promjene ka boljem ambijentu za zajednički život u Mostaru i cijeloj BiH i spremni su uskoro preuzet odgovornost za svoj grad i svoju zemlju. Dobro je da će se poslije toliko izgubljenog vremena, nakon 12 godina, konačno izbori održati i u Mostaru. Promjene u Mostaru kao i u cijeloj BiH su nužne i neminovne!

Povodom 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, postavlja se pitanje da li je došlo vrijeme za pravedniju i funkcionalniju strukturu države BiH. Nameću se brojna pitanja na koja na ovim radionicama organizatori zajedno sa najboljim studentima u cijeloj BiH promišljaju i pokušavaju dati odgovore na ta pitanja i to konsenzusom.

Odabrani istaknuti studenti sa univerziteta u Mostaru sa obje obale Neretve i HNK imali su priliku da slušaju predavanje i aktivno učestvuju u radionici o temi pregovaranja i postizanja kompromisa, a kojom su rukovodili i predavali eksperti, profesori i stručnjaci sa osvrtom na 25. godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Predavači su bili prof. Lamija Tanović,  prof. Zlatko Hadžidedić,  prof. Dražen Barbarić sa filozofskiog fakulteta Sveučilišta u Mostaru,  Prof. Slavenko Grgurević iz Beograda, član savjetodavnog odbora EWB International, te uvodničar i moderator Robert Jovanović.  Svojim uvodnim govorom obratio se i prof. Edim Šator dekan Fakulteta humanističkih nauka univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru koji su bili domaćini ove radionice.

Edim Šator : Na samom početku sve je srdačno pozdravio u ime fakulteta humanističkih nauka univerziteta Džemal Bijedić i poželio svima dobrodošlicu. U nastavku je pozvao sve studente da kvalitetno iskoriste vrijeme radionice, da budu aktivni u diskusiji i da bez ikakvih ustučavanja kažu ono što misle jer upravo obrazovan mladi kadar, ljudi koji razmišljaju svojom glavom trebaju biti budućnost ove zemlje koji će obezbjediti prosperitet našeg društva.

Lamija Tanović: Profesorica Tanović obraćajući se studentima sa svojim predavanjem putem video linka u sali, govorila je o tome šta je Dejtonski sporazum uradio obrazovanju BiH.

Još uvijek se pitamo kako biramo predsjednike u Predsjedništvu i tu još, po mom mišljenju,  postoji puno pogrešnih interpretacija i mogu misliti kako su mladi ljudi zbunjeni. Mladi često idu linijom manjeg otpora i veliki je procenat njih koji ne glasaju, ali se moraju angažovati i ovo je jedan od načina da ih potaknemo da sami počnu razmišljati o tome šta ih čeka. Oni moraju kreirati svoju i budućnost svoje djece – izjavila je Tanović. Dobro je da će se nakon 12 godina, konačno izbori održati i u Mostaru

Dražen Barbarić: Bosna i Hercegovina, kao pluralno i multinacionalno društvo, u suštini je satkana od nekoliko demosa. Uvažavanje svih demosa kroz rekonfiguraciju izbornoga sustava koji će omogućiti njihovu demokratsku pojavnost, povećati međunacionalno povjerenje i smanjiti potrebu za veto mehanizmima neminovono vodi prema funkcionalnoj državi. Preduvjet takvom stanju je kreiranje minimalnoga okvira zajedničke državnosti i uspostavljanje hibridnoga političkoga sustava u koji će legitimitet demokratskim metodama polagati konstitutivni narodi, ali i svi građani koji se ne pronalaze u dominatnim matricama nacionalnih identiteta. Drugim riječima, ne treba izmišljati ‘toplu vodu’ već se poslužiti multikulturalnim modelima zapadnih demokracija. Na tome tragu pozivam se na teze briljatnoga kanadskog filozofa Charlesa Taylora koji svoj pristup označava kao „raznolikost pristupa raznolikosti“ te navodi: “moramo priznati da ne možemo dijeliti isti povijesni identitet; naša rastuća država trebat će prihvatiti i djelovati s pluralitetom povijesnih identiteta… ali možemo razviti održivo multinacionalno društvo u kojem zajednički građanski identitet set osnovnih načela koja prepoznaju da svi želimo djelovati zajedno da očuvamo ove povijesne identitete s njihovim netaknutim razlikama“.

Zlatko Hadžidedić: naglasio je da Dejtonski ustav predstavlja samo formalnu verifikaciju međunarodnog plana o etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine i stvaranju etnički čistih teritorija na njenom tlu, plana koji je prvi put iznesen na Lisabonskoj konferenciji u februaru 1992. godine pod pokroviteljstvom tadašnje Evropske zajednice. Dejtonski sporazum jeste predstavljao akt kojim je rat formalno okončan, ali u Dejtonski ustav ugrađen je princip etničkog razdvajanja i stvaranja etnički čistih teritorija, a već samo uvođenje tog principa na Lisabonskoj konferenciji predstavljalo je zapravo razlog za početak rata, kao jedinog mogućeg sredstava za kreiranje takvih teritorija na tlu BiH. Dok god je ovaj princip prisutan u poretku uspostavljenom nakon Dejtona, u Bosni i Hercegovini se ratni ciljevi o etničkom razdvajanju i zaokruživanju etnički čistih teritorija nastavljaju ostvarivati ne-ratnim, ali također nasilnim, pseudopolitičkim sredstvima. Bez napuštanja ovog principa kao ustavnog temelja, u ovoj zemlji se ne može uspotaviti ni trajan mir, a pogotovo se ne mogu stvoriti preduslovi za stabilan poredak. No, da bi ovaj princip zaista bio napušten od strane domaćih etničkih oligarhija, on mora prvo da bude odbačen od strane onih političkih krugova unutar međunarodne zajednice, koncentiranih oko današnje Evropske unije, koji su ga i stvorili i nametnuli, i tokom ovih godina uporno nastojali primijeniti u Bosni i Hercegovini, iako takav princip nisu primijenili niti u jednoj drugoj zemlji.

Slavenko Grgurević: Društvene prilike sa kojima su suočeni mladi u BiH su daleko od izazova i šansi sa kojima se suočavaju njihovi vršnjaci u razvijenom svetu. Međutim u jednom nema razlike, mladi ljudi i razumjevanje budućnosti su uslovi napretka. Izazovi ekstrrmne budućnosti u svijetu koji se ubrzano mijenja usljed složenosti i brzine promjena zahtjevaju razumijevanje budućnosti, pripremanje za nju i upravljajje promjenama. Prilagođavanje brzini promjena, njihovim rizicima, složenostima i iznenenađenjima – zahtjeva slobodne i kreativne ličnosti koje su protivne autoritarnim idejama i režimima kao i svakoj vrsti satanizacije kultirnih grupa i nacija.

Bitku sa budućnošću dobiće se kreativnim Idejama, a ne oružjem, ekonomijom a ne bombama. Moramo učiniti sve da očuvamo lične slobode i privatnost. Nicčmu ne služi to što ćemo se odreći slobode izbora i demokratije u korist  autoritarnog režima i policijske države. Moramo da pazimo sta radimo i poštujemo zakone u suočavanju sa terorizmom, krizama i strahovima. Moramo da uspostavimo pravi odnos između budućnosti i privatnosti i odbrane i slobode. To zahtjeva podizanje svijesti mladih ljudi o izazovima budućnosti i permanentno ulaganje u obrazovanje. Alvin Tofler veliki američki strateški mislilac je davno primjetio da se snaga i moć nalaze u rukama jakih i bogatih, a da se znanja mogu dokopati i najsiromašniji te je otuda znanje najdemokratskiji izvor moći. Ovde je riječ o izuzetno velikoj i važnoj misiji : stvaranje održive, napredne globalne demokratske civilizacije.

Zato je ovaj projekat od izuzetnog značaja ne samo za BiH vec cijeli region, jer kroz saradnju svih na su regionu vodi razvoju i unapređenju temeljnih civilizacijskih , evropskih vrijednosti. humanosti, solidarnosti, slobodnom izboru, integraciji kulturnih raznolikosti , ekonomskoj i drustvenoj stabilnosti. Pri tome, misije NATO i neophodnost  implementacije ( u BiH i Regionu ) u suštini je  zaštita mira i civilizacijskih vrijednosti slobodnog i demokratskog  svijeta.

Robert Jovanović : koordinator projekta i moderator ovih radionica je rekao: Ponosni smo na to da smo ovim povodom okupili studente sa obje obale Neretve odnosno cijelog grada Mostara i kantona/županije, ali i njihove profesore i predavače koji do sada nisu bili u posjeti jedni drugima na univerzitetima u Mostaru, te im se svima zahvaljujemo na saradnji.

Poruka sa radionice iz Mostara glasi: Promjene u Mostaru su nužne i neminovne !

Dobro je da će se poslije toliko izgubljernog vremena, nakon 12 godina  izbori održati i u Mostaru, te treba pozvati sve birače da iskoriste svoje pravo glasa i izaberu takvu javnu upravu grada Mostara koja će biti kvalitetan servis građanima! 

Mladi studenti žele bolji ambijent za zajednički život u Mostaru kao i u drugim moderno uređenim društvima, ali im u tome treba pomoć sistema koji je zakazao. 

Takođe, pored svih diskriminacija koje su prisutne u BiH, a koje su potvrdile brojne presude najvišeg suda za ljudska prava u Strazburu, dodatno opterećuje prisutna diskriminacija Srba u HNK, gdje je situacija takva da Srbi nisu ni konstitutivni, niti su pripadnici nacionalnih manjina, iako je Ustavni sud FBiH 2018. godine donio presudu da pojedine odredbe ustava nisu u skladu sa Ustavom FBiH, potrebno je donijeti i sprovesti određene amandmane koji će takve diskriminacije otkloniti. A na nivou Federacije BiH Srbi nemaju ni pravo da se mogu kandidovati za člana predsjedništva BIH. “To je sramota za BiH gdje su Srbi uvijek bili državotvoran narod”.

Diskriminirani su i svi oni građani koji ne žele isticati svoj identitet kroz pripadnost nekom od tri naroda. Moramo stvoriti društvo jednikih prava i šansi za sve građane u BiH!

Radionice su uspješno održane na univezitetima u šest gradova ; Bijeljini, Sarajevu, Banja Luci, Brčko distriktu, Tuzli i Mostaru

Nakon dugog i veoma sadržajnog ciklusa radionica po cijeloj BiH , najistaknutiji i odabrani studenti iz svih šest univerziteta, uskoro će biti u prilici da zajedno promišljaju o novim boljim rješenjima na naprednoj dvodnevnoj radionici u Jajcu od 20. do 22. novembra, uz podršku predavača stručnjaka i eksperata, gdje će nastojati približiti stavove, i dati svoje odgovore.

Mladi studenti na univerzitetima u svim gradovima su otvoreno pokazali da žele promjene ka boljem ambijentu za zajednički život u BiH i spremni su uskoro preuzeti odgovornost za to. Takve zajedničke perspektive u vidu putokaza ka boljim rješenjima ugradiće u Deklaraciju o budućnosti Bosne i Hercegovine koju će nastojati zajednički donijeti konsenzusom u Jajcu.

Iz američke ambasade u Sarajevu koji su i zvanično partneri u ovom projektu “Harnessing the Power of Collaboration”  su nam rekli i potvrdili da će svoje obraćanje putem video linka na naprednom seminaru u Jajcu imati i američki ambasador Eric Nelson, koji je već ranije govorio za Glas amerike da Daytonski Ustav treba reformu da građani konačno krenu naprijed!

https://ba.voanews.com/a/ambasador-eric-nelson-glas-amerike-ustav-bih-dayton-treba-reformu-a-gradjani-da-krenu-naprijed/5546380.html

 

2020-11-15T11:52:53+01:00 November 13th, 2020|