Predrag Bjelošević

/Predrag Bjelošević

O Predragu Bjeloševiću, biografija sa kratkom bibliografijom

Mr Predrag Bjelošević, pjesnik, pripovjedač, dramski pisac, prevodilac, profesor režije za lutkarski teatar, rođen je 1953. godine u Banjaluci.
Od 1993. godine direktor i umjetnički direktor Dječijeg pozorišta Republike Srpske.
Diplomirao na VEKŠ-i 1975. u Banjoj Luci, a studije ekonomskih nauka nastavio u Beogradu. Studirao književnost i režiju u Banjoj Luci i Sofiji. Diplomirao režiju za lutkarski teatar na NATFIZ-u (Nacionalnoj Akedemiji za filmsku i pozorišnu umjetnost «Krsto Sarafov») gdje je i magistrirao režiju, u Sofiji, 1999 godine.
Vršilac je dužnosti predsjednika Udruženja književnika Republike Srpske.
Redovan je član Akademije slovenske književnosti i umjetnosti u Varni.
Član Udruženja književnika SRBiH postao 1978. g. i u dva navrata do 92. g. obavljao dužnost člana Predsjedništva UK SRBiH.

Duštvene nagrade i priznanja:

– Dobitnik je Ordena Njegoša II reda, 2010. godine, za razvoj i međunarodnu promociju kulture i umjetnosti Republike Srpske.
– Dobitnik međunarodne nagrade za doprinos razvoju evropskog lutkarstva i scenskih umjetnosti za djecu “Mali princ”, na “20. Internacionalnim susretima pozorišta za djecu u Subotici, 2013.
– Dobitnik Povelje 11. LUTFEST-a u Istočnom Sarajevu, za doprinos razvoju lutkarstva u Republici Srpskoj i BiH, 2012.
– Dobitnik je Godišnje nagrade ” Safet Ćišić” za menadžmen u kulturi Bosne i Hercegovine, za 2015. godinu.
– Osnivač je i direktor Međunarodnog festivala pozorišta za djecu u Banjoj Luci od 2002.godine koji traje već petnaest godina i jedan je od značajnijih u Evropi.
– Osnivač Muzeja pozorišnih lutaka u okviru Dječijeg pozorišta Republike Srpske ( jedini Muzej pozorišnih lutaka u jugoistočnoj Evropi), 2014.
– Predsjednik je Centra za animaciju i lutkarstvo Banje Luke.

Dobitnik značajnih književnih nagrada:

– Trebinjske večeri poezije 1978. za knjigu pjesama Gorka slad.
– Udruženja književnika Podružnica Banja Luka,1988. za knjigu pjesama Iz međuprostora.
– Pečat varoši sremskokarlovačke, 1996. za knjigu pjesama Govor,Tišina.
– Pavle Marković Adamov, za knjigu kratkih priča i pripovijedaka, „U šetnji bez glave“, Sremski Karlovci, 2010 godina.
– Dobitnik Godišnje nagrade Udruženja književnika Republike Srpske za 2013. /za knjigu pjesama Kardiogram bjekstva/
– Dobitnik velike međunarodne književne nagrade slovenskih naroda Leteće pero, za 2014. za cjelokupan pjesnički opus, Akademije slovenske književnosti i umjetnosti iz Varne, 2014.
– Dobitnik nagrade za književnost za djecu Vezeni most Nasihe Kapidžić Hadžić, za 2014. godinu.
– Dobitnik Specijalne nagrade međunarodnih književnih susreta “Slovenski zagrljaj”, Varna 2016.

Objavio knjige pjesama:

– Gorka Slad (1977),
– Lice sa Zatiljka (1979),
– Il linguaggio del silenzio,Napulj 1983, (izabrane pjesme na italijanskom),
– Rešetka i san (1985),
– Iz međuprostora (1989),
– Govor, Tišina (1995),
– Vodena košulja (Izabrane pjesme, 1996),
– U strahu od svjetlosti,(2001),
– Le RŽ, Pariz, 2002. (Izabrane pjesme na francuskom),
– Sjenka i svod (2005)
– Pod krošnjom trošnog drveta, (izabrane i nove pjesme, dvojezično, na
srpskom i makedonskom jeziku), Skoplje 2011.
– Kardiogram bjegstva, „Art scena – Prvo slovo“, Banja Luka-Beograd, 2013.
i drugo dopunjeno izdanje 2014.
– Snivačima, Iz nesna, (pjesme) “Povelja”, Kraljevo, 2016.

Knjige pjesama za djecu:

– Rz Brzotrz i čačkalica Sofija, 1990.
– Tužni princ, 2000.
– Tačka na izletu 2009.

Kratke priče i pripovijetke:

– Priče iz Brklbrlka, Povelja, Kraljevo 2009.
– U šetnji bez glave, Art Scena i Besjeda, Banja Luka 2010.

Zastupljen u brojnim jugoslovenskim antologijama kao i antologijama savremene srpske, bosanskohercegovačke i poezije Republike Srpske, kako za odrasle tako i za djecu.

U posljednjoj deceniji zastupljen u antologijama:
– Antologija savremene srpske poezije Republike Srpske; Matica Srpska RS; antologičar Radivoje Mikić, 2001.
– Ponestaje prostora; antologija novije savremene poezije u Bosni i Hercegovini; Delta; antologičar Željko Grahovac, 2001.
– Nasukani na list lirike; antologija srpskog pjesništva u Bosni i Hercegovini druge polovine 20. vijeka; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo; antologičari Anđelko Anušić i Živko Malešević,2006.
– Antologija savremene bosanskohercegovačke poezije, antologičar Marko Vešović, 2011.
– Antologija srpske poezije (Od 1847 do 2000); Brankovo kolo, Sremski Karlovci; antologičar Nenad Grujičić, 2012.

Poezija prevođena na: italijanski, ruski, francuski, njemački, poljski, engleski, slovenački, slovački, češki, makedonski, mađarski, bugarski i druge jezike.
Pjesme Predraga Bjeloševića uvrštene su u čitanke i lektiru za osnovne škole u Republici Srpskoj.

Prevodio poeziju ruskih pjesnika:

Bele Ahmaduljine, Nikolaja Gumiljova, Valerija Brjusova (Sonetni vijenac „Svetionik misli”), Vjačeslava Kuprijanova, Arsenija Tarkovskog, Roberta
Roždestvenskog, Aleksandra Kušnera, Aleksandra Ibrahimova, kao i prozu Aleksandra Kuprina.
Prevodio bugarske pjesnike: Valerija Petrova i Hrustu Boteva.

Povremeno piše književnu i likovnu kritiku.
Autor knjiga o pozorištu i pozorišnoj umjetnosti

– Tužni princ,(knjiga o istoimenoj predstavi Dječijeg pozorišta RS, 2003.)
– Banjalučka kuća od snova ( monografija Dječijeg pozorišta Republike
Srpske, 2006.)
– Lutkarstvo danas, (zbornik eseja sa međunarodnog naučnog skupa na istoimenu temu, Banja Luka,2007.)

Predstava ”Tužni princ”( savremeni teatar sjenski) postavljena po njegovoj lirskoj bajci sa uspjehom se već sedamnaest godina izvodi na evropskim festivalima za djecu, ali i za odrasle: ( Kotor 98; BITEF 98; Zlatni delfin, Varna 99, Sofija 99.; ”Kongres koegzistencije balkanskih naroda kroz umjetnost”, Solun 2000; Bijalsko Biala (Poljska) 2000; Peruđa, Kremona, 2001; Promocija savremene umjetnosti BiH, London 2002; Festival posvećen imenu Sergeja Obrascova, Moskva 2003; Pečuj 2007, Abakan 2010. Sankt Peterburg, 2011. Omsk, 2013. Izmir 2015. i dr.
– Po istoimenoj predstavi Nacionalna televizija Bugarske snimila je televizijski film ”Tužni princ” u Sofiji 1999. godine sa glumcima Dječijeg pozorišta Republike Srpske.

Za dječiji teatar napisao više dramskih tekstova i igrokaza koji su izvođeni na scenama u Republici Srpskoj, Srbiji i Bugarskoj:
– Tužni princ,Snježni san,Škola za pačiće,Nagrada za prijateljstvo,
Guliver u zemlji Liliputanaca (dramatizacija romana Džonatana Svifta), Ježeva kućica (dramatizacija poznate lirske bajke Branka Ćopića), Vuk i sedam jarića u mizeju bajki, Alisa iz sna, i druge;

Drame za odrasle:

– Žurka u atomskom skloništu (Izvođena u Staroj Zagori, 2003.)
– Kiša ili azil za labudove.

Na sceni Dječijeg pozorišta RS režirao:

– Karneval sjenki i Uobraženi pijetao (teatar sjenski); Škola za pačiće (ginjol),autorski projekat; Trojanovo novo ruho,( kombinovana tehnika žive i lutkarske scene);Nagrada za prijateljstvo(živa scena i teatar sjenki), Jaje (ručne lutke), Vuk i sedam jarića u muzeju bajki,( maske, lutke,živa scena);”Jaje”(lutkarska predstava), a u Staroj Zagori predstavu za odrasle u kombinaciji žive i lutkarske scene, Žurka u atomskom skloništu.

Sa ruskog preveo dramske tekstove za djecu:

– Postojani olovni vojnik (dramatizacija Aleksej Ljeljavski)
– Princezin osmijeh (dramatizacija Tereze Durove),

Sa bugarskog:
– Vuk i sedam jarića (dramatizacija Ljubomir Ralčev)
– Mala Elfa (dramatizacija Slavčo Malenov)
– Dvije princeze ( dramatizacija Slavčo Malenov)
– Željezni dječak, (dramatizacija Bonjo Lungov)
– Princeza na zrnu graška,( dramatizacija Biserka Kolevska)
– Kralj žabac (dramatizacija Slavčo Malenov,
te poeziju Hriste Boteva i Valerija Petrova.

Dramski tekstovi su mu izvođeni na scenama profesionalnih pozorišta u Republici Srpskoj, BiH, Srbiji i Bugarskoj.

2018-01-08T19:58:56+00:00