Vijest da bi Evropska unija mogla uvesti posebnu taksu od 50 eura za ulazak u njene zemlje članice, i to za građane zemalja koje nisu dio “evropske porodice“, ali su u bezviznom režim, izazvala je veliku pažnju.
Taksa je predviđena novim sistemom registracije putnika (ETIAS), a za većinu ljudi iz zemalja regije koje nisu članice EU-a, a tamo idu radi liječenja, posla ili obrazovanja, njeno uvođenje bi, kažu naši sagovornici, bilo kobno.
To misli i penzioner iz Sanskog Mosta Nedžad Maličević, koji redovno mora ići u Austriju na zdravstvene preglede.
Penziju je, kaže, zaradio u Austriji, ali nikada nije uzeo državljanstvo te zemlje.
“Pa, plaćam im velike sume novca samo da bi se vozio autoputem, vinjete itd. Još ako se ovo desi, to stvarno ne bi imalo smisla. Definitivno bi morao smanjiti odlaske u Austriju. Ne bih im plaćao tu taksu”, ističe.
Zašto se štedi novac na zemljama koje nisu članice?
Za bh. studenta u Frankfurtu Vedada Čizmića objašnjenje EU-a da će se taksom od 50 eura, između ostalog, povećati sigurnost na granicama EU-a nije opravdano.
“Ova finansijska kriza velikim dijelom nastala u Grčkoj, tako da smatram da to nije fer. I meni samom bi bila i više nego otežavajuća okolnost ako bi se ta taksa uvela jer imam primanja od 685 eura, a često idem u BiH“, tvrdi student informatike.
U svakom sluačju, ističe, bi se smanjio njegov broj dolazaka u BiH.
“Ako bi se ta mjera uvela, onda bi i za građane EU-a trebala biti uvedena ista mjera kada ulaze u zemlje koje nisu članice Unije i to od 500 eura, pa da vidimo. I mi imamo balkansku izbjegličku rutu, a i dug Grčke se odrazio i na zemlje koje nisu članice EU-a“, smatra Čizmić.
Ako bi došlo du uvođenja takse, koju je predložila Komisija za migracije, Dušan Biserčić, studentu iz Srbije koji se školuje u Frankfurtu, to ne bi smetalo da manje posjećuje svoju rodnu zemlju, ali tvrdi da bi morao štedjeti na nekim drugim poljima.
Za njega, kao studenta koji nema velika primanja i koji putuje tri puta godišnje u Srbiju, to je također otežavajuća okolnost.
“Ako tih 50 eura može da doprinese poboljšanju finansijske situacije zemalja EU-a i omogući im vraćanje dugova, onda inicijativa ima smisla. Samo se postavlja pitanje zašto bi tome trebalo da doprinose građani zemalja koje nisu članice EU-a“, smatra student ekonomije.
Politički analitičar Zekerijah Smajić smatra da je inicijativa očigledno potekla iz neozbiljnih krugova oko Evropske komisije i Parlamenta.
“Treba također znati da se oko obje ove institucije EU-a vrte desetke hiljada lobista različitih interesa i političkih uvjerenja iz svih zemalja članica EU-a, partnerskih i prekomorskih zemalja“, navodi.
Još jedna greška zvaničnog Brisela
Ne vjeruje ni da su finansijski motivi uopće relevantni u toj priči jer oko dvije milijarde eura očekivanog godišnjeg prihoda od taksi predstavlja “kapljicu u okeanu“ od preko 150 milijardi eura godišnjeg budžeta EU-a.
Smatra da, ako bi takva inicijativa bila prihvaćena, to bila još jedna pogrešna politička odluka zvaničnog Brisela kojih nije manjkalo u zadnjih desetak godina.
“Sami time bio bi to i još jedna dokaz dezorjentiranosti zvaničnika EU-a i odsustva vizije, a upravo je vizionarstvo svih ranijih decenija od osnivanja Unije, bilo njeno glavno obilježje“, ističe.
Dodaje da bi nepromišljena odluka o taksiranju ulaska u EU sasavim sigurno imala najveću štetu po ono stanovništvo iz zemalja regiona koje je najmanje rizično po sigurnost i stabilnost na prostoru Unije.
“Za takve građane bi 50 eura takse za jedan ulazak bilo mnogo, a za potencijalne teroriste to nije nikakva brana na putu do njihovog ubilačkog cilja“.
Upravo zbog takvih potencijalno opasnih ulazaka na prostor EU, mišljenja je Smajić, zvanični će Brisel morati preduzeti razne vrlo ozbiljne mjere, među kojima je eventualni sistem registracije putnika.
Kontraproduktivno i nepraktično
Zaključuje da bi sve te mjere morale biti osmišljene tako da ciljano budu usmjerene ka potencijalnim teroristima, a ne prema svima koji imamju potrebu da poslovno, privatno, zdravstveno ili po drugom osnovu komuniciraju s EU-om.
Novi sistem bi navodno bio sličan američkom sistemu ESTA, i povećao bi dostupne informacije o svima koji ulaze ili napuštaju EU, uključujući i one koji putuju bez viza.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je ranije kazao da bi plaćanje takse od 50 eura pri ulasku u EU bilo kontraproduktivno i nepraktično, dok je šefica pregovaračkog tima Srbije sa EU-om Tanja Miščević kazala da je to zasada samo najava i da će u razgovorima u Briselu pokušati da dobije više informacija o namjerama Unije.
Takav sistem bi trebao doprinijeti jačanju sigurnosti u Evropskoj uniji, a po analizama ETIAS bi di 2020. kasu budžeta Unije punio sa dvije milijarde eura godišnje.
Samo se može pretpostaviti koliko bi se uvođenjem takse smanjio broj turista koji putuju u zemlje EU-a iz regije i koliko bi to naštetilo samim turističkim kompanijama.
Ukoliko bi ideja zaživjela, građani regije bi imali skoro iste troškove kao i za vrijeme kada su morali vaditi vize za odlazak u zemlje EU-a.
Izvor: Al Jazeera