Ilija Trninić član EWB BIH za Srpska info; Vrijeme je da MISLIMO O NAJBOLJIMA: Koliko naš sistem poklanja pažnje talenovanoj omladini

/Ilija Trninić član EWB BIH za Srpska info; Vrijeme je da MISLIMO O NAJBOLJIMA: Koliko naš sistem poklanja pažnje talenovanoj omladini

DRUŠTVO

Vrijeme je da MISLIMO O NAJBOLJIMA: Koliko naš sistem poklanja pažnje talenovanoj omladini

Srpskoj nedostaje sistemski pristup u radu sa talentovanom djecom, jer njihov uspjeh i razvoj sada zavise prvenstveno od roditeljske upornosti i entuzijazma nastavnika.

Poručuju sagovornici Srpskainfo koji su za naš list govorili o važnoj, ali zapostavljenoj temi u društvu – nadarenim đacima.

Izvjesno je da će njihov potencijal ostati neostvaren ukoliko se tim učenicima ne omogući adekvatno obrazovanje u skladu sa njihovim interesovanjima i preferencijama, a samim tim i sposobnostima, naglašava pedagog i profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci Milica Drobac Pavićević.

– Obrazovna politika koja se sprovodi u našoj zemlji nema sistemski pristup u radu sa ovom populacijom učenika. Samim tim, ni prosvjetni radnici nemaju adekvatnu podršku za rad sa nadarenim učenicima. Sav rad se svodi na entuzijazam i posvećenost pojedinih učitelja i nastavnika. I to je dobro, bar će neko od učenika dobiti adekvatno i pravedno obrazovanje. Upravo takvi nastavnici su jedini resurs nadarenim učenicima u našem obrazovnom sistemu – ocjenjuje ona.

FOTO: UDRUŽENJE ZA PROMOVISANJE KULTURE I MIŠLJENJA SOFIA
FOTO: UDRUŽENJE ZA PROMOVISANJE KULTURE I MIŠLJENJA SOFIA

Drobac Pavićević širom Srpske drži edukacije za nastavnike, kako da prepoznaju talentovane đake i rade sa njima. Odziv prosvjetara je veoma dobar, što samo potvrđuje važnost teme i neopravdanu zapostavljenost ove populacije učenika.

Kao kočnicu u radu sa ovom djecom profesori najčešće navode izostanak adekvatne podrške od strane sistema.

–  A to se dalje odnosi na izostanak finansijske podrške, nemanje standardizovanih mjernih instrumenata za identifikaciju, nedovoljne edukacije nastavnika za rad sa nadarenim učenicima, izostanak mehanizama podrške u vidu supervizija i mentorskog rada sa nastavnicima koji su uključeni u rad sa nadarenim učenicima, a s ciljem da se program učini samoodrživim – priča naša sagovornica.

Njen prijedlog je mentorski rad sa učenicima.

Sinonim za najuspješnije svakako je banjalučka Gimnazija, čiji đaci tradicionalno osvajaju medalje na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Kao ustanova, talentovanoj djeci mogu ponuditi sekcije i dodatne časove, koje nisu prekidali ni za vrijeme onlajn nastave, pa ipak njima je potrebno još više.

– U Srbiji postoji istraživački centar „Petnica“, gdje se djeca dodatno obučavaju i specijalizuju za oblasti koje vole, i evo, sada sam potpisala deset molbi naših učenika da se prijave za odlazak tamo. Bilo bi dobro kada bi se i kod nas sistemski riješio rad sa talentovanom djecom, kada bismo imali sličan centar gde bi stručna lica mogla da obuče naše pedagoge, psihologe, socijalne radnike i same profesore, kako da prepoznaju talente – smatra direktorka Vita Malešević.

Ona naglašava da i pored silne volje, profesorima, nažalost, na redovnoj nastavi ne ostaje previše vremena da se posvete talentima.

– Ta djeca bi morala imati drugačije zadatke, jer je njima možda i dosadno na redovnom času. Profesori mogu povremeno da im zadaju neko teže gradivo, ali ne mogu stalno tako raditi jer bi se onda poremetio redovni program – precizirala je ona.

Svoje iskustvo prenijela nam je profesorica srpskog jezika Željka Damjanović iz Doboja i dobitnica Svetosavske nagrade, koja već godinama predaje u srednjoj Ekonomskoj školi. Ona svoje đake podstiče da učestvuju u raznim projektima i takmičenjima, pomaže im da otkriju talente i raduje se njihovim uspjesima.

– Kao škola trudimo se da učenicima pružimo širok spektar tema i zanimanja, kako bi se i oni mogli prepoznati i usmjeriti u onome u čemu su dobri. Imamo izvanredne đake koji osvajaju prva mjesta u regionalnim, literarnim konkursima, slikaju, bave se oblastima koje nisu specifične za stručnu školu. To su izuzetno darovita djeca i traže drugačiji pristup i način rada – priča Damjanović.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ / RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ / RAS SRBIJA

Stvari se jesu pomjerile sa mrtve tačke osnivanjem komisija za talentovanu djecu u školama, smatra ona, ali i dalje je vodeći entuzijazam nastavnika i njihov osjećaj za rad sa ovim đacima.

– Nadarena djeca traže vrijeme i to vrijeme im treba posvetiti. Bilo bi dobro da se posebno odvoji rad sa talentima, to nam je naročito potrebno u ovom vremenu, kada svjedočimo strašnom odlasku ljudi. Moramo dati podršku mladima u sferi obrazovanja, onima koji sutra treba da nas vode – poručuje ova profesorica.

Važnost rada sa talentovanom omladinom, prepoznali su u organizaciji „Pereptuum mobile“ koja ima svoj Centar za talente, te već nekoliko godina vodi projekte za edukaciju nastavnika u osnovnim i srednjim školama, kako da na vrijeme otkriju i posvete pažnju nadarenoj djeci.

Pogrešno je mišljenje, kaže Ilija Trninić, da su daroviti đaci samo oni koji imaju sve petice u školi.

– U saradnji sa Ministarstvom porodice, od 2016. realizujemo programe ranog prepoznavanja i rada sa talentovanom, izvrsnom i darovitom omladinom. Radeći zajedno sa nastavnicima u osnovnoj i srednjoj školi, a potom i kroz kampove za talente, pokušavamo da identifikujemo i ponudmo nove servise da te mlade ljude uvedemo u novu oblast znanja – ističe Trninić.

I pored ogromnog truda pojedinaca, ne možemo zanemariti činjenicu da Srpskoj nedostaje sistemski pristup u radu sa talentovanom omladinom.

– Ne smiju postojeći programi da budu opterećenje i razlog da se ne radi sa talentovanim mladim ljudima. Već godinama zagovaramo da se uspostavi kamp za talentovanu omladinu koji će pružati stalne usluge i aktivnosti, po uzoru na “Petnicu” – zaključio je on, uz napomenu da se Vlada i ostali nivoi vlasti moraju strateški pozabaviti talentima.

NISU SAMO ODLIKAŠI NADARENI

Pogrešno je što nadarenom djecom smatramo samo odlikaše i učesnike sekcija, školski uspjeh nije jedino mjerilo, pojašnjava Milica Drobac Pavićević. – Uzmite za primjer jednog učenika ili učenicu koja je iznadprosečna u pjevanju ili sviranju nekog instrumenta, nekog matematičara ili istoričara koji imaju znanja iz tih oblasti na daleko višem nivou u odnosu na njihove vršnjake. Oni vjerovatno neće imati sve petice iz svih predmeta ili uopšte neće biti odlični, iako će imati petice iz predmeta kojih ih zanimaju, pa čak iako njihove kompetencije iz tih oblasti uveliko prevazilaze dobijenu peticu. Takvi učenici se najčešće neće naći ni na spisku za stipendiju, niti na spisku timova za nadarene učenike. Zato način selekcije, odnosno prepoznavanja, mora biti promjenjen – precizira ona, uz napomenu da bez adekvatne podrške sistema, nadareni učenici neće uspjeti da ostvare potencijal. – Sve dok društvo ne prepozna značaj stvaranja uslova za razvoj i školovanje ove populacije učenika roditelji će biti jedini resurs i oslonac na njihovom putu ostvarivanja potencijala- kaže univerzitetska profesorka.

Izvor: Srpska info

https://srpskainfo.com/vrijeme-je-da-mislimo-o-najboljima-koliko-nas-sistem-poklanja-paznje-talenovanoj-omladini/

2021-12-20T22:22:28+01:00 December 20th, 2021|