Faruk Hadžić o tome zašto je pad uvoza za vrijeme pandemije loš znak za ekonomiju
Posljednji izvještaj Agencije za statistiku BiH kaže da se izvoz u prvih osam mjeseci ove godine smanjio za 14,8 posto u odnosu na isti period prošle godine. Šta to znači za državu i njene stanovnike sa ekonomskog aspekta je objasnio analitičar Faruk Hadžić.
“Dolaskom pandemije koronavirusa dolazi do smanjenja inostrane potražnje za našim proizvodima, što dovodi do pada izvoza, kao i pada industrijske proizvodnje. Također, su se pojavile i teškoće sa uvozom materijala za proizvodnju, što je dodatno otežalo poslovanje naših izvoznih preduzeća”, rekao je on.
Osim velikog pada izvoza, doživjeli smo i još veći pad uvoza u prvih osam mjeseci 2020. godine – 17 posto. To znači da se nešto značajno promijenilo u potrošnji građana što opet dalje povlači i druge padove i probleme.
“Iako može izgledati da je većim padom uvoza ustvari došlo do poboljšanja našeg vanjskotrgovinskog bilansa, za ekonomiste je to ustvari signal da je došlo do značajnog pada potrošnje stanovništva jer postoji značajna veza upravo između potrošnje i uvoza. Upravo zbog pada potrošnje stanovništva, a što je posljedica otpuštanja radnika i zatvaranja ekonomije, došlo je i do pada prikupljenih indirektnih poreza, a na kraju možemo očekivati i značajan pad našeg BDP-a”, prognozira Hadžić.
Pokrivenost uvoza izvozom u BiH je 60,9 posto, a vanjskotrgovinski deficit iznosi 4,24 milijarde KM. Problem je što na polju vanjskotrgovinske razmjene nismo ni ranije bili na zavidnom nivou:
“Ekonomija u BiH je i prije dolaska pandemije pokazala određene znakove usporavanja. Tokom 2019. godine došlo je do negativnih vanjskih uticaja, poput recesije u Italiji, usporavanja ekonomije Njemačke, taksi na proizvode iz BiH na tržište Kosova, kao i padu vrijednosti turske lire. Zbog ovih pojedinačnih događaja, u prošloj godini, vanjskotrgovinska razmjena je pogoršana za oko 660 miliona KM”.
On dodaje da, kada se posmatraju podaci o uvozu i izvozu, posljednji put smo ovakav nivo razmjene imali između 2016. i 2017. godine što, prema mišljenju našeg ekonomskog analitičara, dodatno govori o dubini i ozbiljnosti krize koja nas je sada zadesila.
Izvor KLIX: