Ekonomista, bivši diplomata i potpredsjednik SDP-a BiH za Oslobođenje govori o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji i socijaldemokratiji
Pod hitno nam treba krizna grupa na nivou države, koja će jednostavno pokrenuti ekonomiju cijele zemlje i ne vezivati je za politiku
U danu kada su se u Sarajevu okupili najveći finansijeri svijeta, prijedorski Mittal najavio je otpuštanje 300 radnika. Šta Vam to govori o našoj zemlji?
– Govori mi nekoliko stvari. Prvo, da je karakteristično za nas da o stvarima razgovaramo posljedično, a ne uzročno, kada još ima vremena i mogućnosti da se one riješe. Druga stvar, problem Mittala je vezan i za Zenicu i za Prijedor, znači i za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, što još jednom potvrđuje da je Bosna i Hercegovina u ekonomiji u sistemu spojenih posuda. Jednostavno, o stvarima se mora razmišljati i raditi zajednički.Obostrani problemNa trećem mjestu, mislim da bi bilo korisno da su se te stvari vezane za Mittal pripremile za sastanak EBRD-a, iznijele, i da se već neko rješenje sigurno u prisustvu takvog jakog skupa moglo naći za tu situaciju.
Predstavnici Evropske unije u Reformskoj agendi 2 od domaćih vlasti opet traže istu stvar, koje se vlasti nisu ni dotakle – rasterećenje realnog sektora. Vjerujete li da će nadležni konačno shvatiti težinu situacije u koju su stavili privrednike?
– Mislim da je osnova našeg problema unutar Bosne i Hercegovine i posljednji momenat da se razdvoji ekonomija od politike. Bosna i Hercegovina pod hitno treba jednu kriznu grupu na nivou cijele države, koja bi bila sastavljena od ljudi iz oba entiteta, a koji će jednostavno pokrenuti ekonomiju cijele zemlje i ne vezivati je kao do sada isključivo za politiku.
Vlast na državnom nivou ni sedam mjeseci nakon izbora nije formirana. Kako vidite rasplet situacije kada je riječ o Godišnjem nacionalnom programu BiH i je li uopšte moguće govoriti o integracijama a da one ne podrazumijevaju i EU i NATO?
– Neformiranje vlasti je jako loše i to je jedna nedemokratska situacija. Što se tiče evropskih integracija, tu imamo konsenzus svih učesnika u vlasti. Kada je riječ o MAP-u, mislim da tu treba prvo građanima BiH obrazložiti šta to ustvari znači, da li je to ulazak u NATO, da li je to obaveza ulaska u NATO ili je to jedan vid saradnje sa tim savezom. Poslije toga treba donositi zajedničku odluku.
Da li je to zalaganje za put ka EU do sada bilo samo deklarativno?
– Uglavnom je bilo deklarativno. S druge strane, i Evropska unija ima toliko mogućnosti da pokrene zemlju poput BiH kada zaista želi pomoći, jer to smo vidjeli na primjeru drugih zemalja poput Bugarske, Rumunije i Slovačke. Ne mislim ni da je EU nešto pretjerano učinila da pomogne BiH i mislim da je to obostrani problem. U takvom problemu treba tražiti zajedničko rješenje i jednu sasvim novu poziciju.
Krajem prošle godine dali ste ostavku na funkcije u SDP-u BiH. Jesu li sada na površinu isplivali problemi zbog kojih ste i Vi odustali od ove opcije i šta očekujete od Kongresa?
– Moja porodica je poznata antifašistička porodica i moj deda je bio jedan od nosilaca ilegalnog pokreta u Banjoj Luci za vrijeme Drugog svjetskog rata protiv fašizma, uhapšen je i odveden u koncentracioni logor. Dakle, moja opredijeljenost ka socijaldemokratiji je jasna i tu nema dvojbe.
SDP je partija mog načina razmišljanja i mojih načela i meni je jako žao da se nekoliko ljudi, koji su uticajni u toj stranci, uplašilo mog načina razmišljanja, da se države mijenjaju nabolje i reformišu samo reformatorskim načinom razmišljanja, a ne kritiziranjem. Nažalost, učinili su sve da napustim partiju koju sam zavolio zbog ogromnog broja ljudi u toj partiji koji su predivni. Kongres mi je teško komentarisati, jer više nisam unutra i želim samo sve najbolje toj partiji.
Ovih dana se osniva Socijaldemokratski pokret. Šta mislite da on može uraditi?
– Ja sam pobornik ideja o ujedinjenju. Socijaldemokratija se treba ujedinjavati i to sam zastupao i dok sam bio unutar SDP-a. Bio sam za to da se treba ujediniti sa DF-om i praviti jednu jaku socijaldemokratsku opciju, tako da sam ja uvijek za izgradnju, a ne razgradnju. Vrlo malo znam o tom pokretu, međutim, ako se pravi socijaldemokratski pokret koji bi trebao biti na nivou cijele Bosne i Hercegovine, prije samog starta pokreta treba definisati pitanja koja nas spajaju u budućnosti, a ne koja nas razdvajaju. Mislim da je to osnova svega. U jednom takvom programu trebaju biti samo pitanja koja će spajati ljude, a ne otvarati bilo koje pitanje koje će razdvajati. Svi mi znamo koja su trenutno pitanja koja u svakom momentu mogu dovesti do različitih stavova ljudi iz RS-a i FBiH.
Može li se pričama o rezervnim sastavima policije, trećim entitetima, ali i pukim obećanjima o većim primanjima zaustaviti odlazak mladih iz naše zemlje?
– Možda ću biti subjektivan, ali mislim da se odlazak mladih može zaustaviti na način koji trenutno ja radim.
Dovodim kompanije
Pokrenuo sam inicijativu, prvo sa jednom velikom njemačko-francuskom firmom za softver, s kojom sam dogovorio da dođu u Bosnu i Hercegovinu, sa jednom italijanskom tekstilnom kompanijom koja je zainteresovana da uđe u Hercegovinu. Zatim sa kineskom logističkom kompanijom, sa ruskim lancem supermarketa i jednom ukrajinskom fabrikom vagona koja je zainteresovana da uđe u BiH. Mislim da je to jedini put, da ekonomski dovedemo jake firme u zemlju, u raznim pravcima i da na taj način omogućimo mladim ljudima da imaju posao, da imaju dobra primanja i da je to jedini put.
Ne čini li Vam se da su odnosi naše zemlje i susjeda nikad gori i kako kao diplomata ocjenjujete trakavice poput onih ko je na kojem sastanku bio, dok vrijeme curi, a napretka nema?
– Odnosi sa susjedima se uvijek reflektuju na trenutne odnose u Bosni i Hercegovini. Smatram da je osnov da se unutar BiH ekonomija razdvoji od političkih stvari i da ekonomija počne da ujedinjuje region, jer samo ekonomski region može biti snažan i miran region. U svakom drugom slučaju, ako se orijentišemo samo na politička pitanja, onda imamo probleme. Dakle, samo ekonomija, spajanje regiona kroz ekonomiju i to će nam donijeti harmonizaciju odnosa.
Izvor: OSLOBOĐENJE
Piše:ADEM DŽAFEROVIĆ
Aćimović: Neformiranje vlasti je jako loše i to je jedna nedemokratska situacija
Aćimović je govorio o tome da kako vlast na državnom nivou ni sedam mjeseci nakon izbora nije formirana, te kako on vidi rasplet situacije kada je riječ o Godišnjem nacionalnom programu BiH i je li uopšte moguće govoriti o integracijama a da one ne podrazumijevaju i EU i NATO
DRAŠKO AĆIMOVIĆ
Ekonomista Draško Aćimović, bivši diplomata i potpredsjednik SDP-a BiH, za Oslobođenje govori o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji i socijaldemokratiji
Aćimović je govorio o tome da kako vlast na državnom nivou ni sedam mjeseci nakon izbora nije formirana, te kako on vidi rasplet situacije kada je riječ o Godišnjem nacionalnom programu BiH i je li uopšte moguće govoriti o integracijama a da one ne podrazumijevaju i EU i NATO.
– Neformiranje vlasti je jako loše i to je jedna nedemokratska situacija. Što se tiče evropskih integracija, tu imamo konsenzus svih učesnika u vlasti. Kada je riječ o MAP-u, mislim da tu treba prvo građanima BiH obrazložiti šta to ustvari znači, da li je to ulazak u NATO, da li je to obaveza ulaska u NATO ili je to jedan vid saradnje sa tim savezom. Poslije toga treba donositi zajedničku odluku, smatra on.
Aćimović je također govorio i o tome da li je zalaganje za put ka EU do sada bilo samo deklarativno.
– Uglavnom je bilo deklarativno. S druge strane, i Evropska unija ima toliko mogućnosti da pokrene zemlju poput BiH kada zaista želi pomoći, jer to smo vidjeli na primjeru drugih zemalja poput Bugarske, Rumunije i Slovačke. Ne mislim ni da je EU nešto pretjerano učinila da pomogne BiH i mislim da je to obostrani problem. U takvom problemu treba tražiti zajedničko rješenje i jednu sasvim novu poziciju, pojansio je Aćimović.