Zekerijah Smajić član EWB u BiH za AL JB@ Balkan u Uniji nije sporan, na potezu su reformatori i reforme

/Zekerijah Smajić član EWB u BiH za AL JB@ Balkan u Uniji nije sporan, na potezu su reformatori i reforme
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je novu metodologiju procesa proširenja Evropske unijeEPA

Evropsko liderstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ojačano je još jednim, na prvi pogled, skromnim, a dugoročno važnim uspjehom. U roku koji je postavio u oktobru prošle godine, zaustavljajući odluku evropskih čelnika o početku pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Evropska komisija izradila je i 5. februara obnarodovala revidiranu metodologiju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Imajući u vidu da se obnovljena metodologija u gotovo svim tematskim cjelinama znatno podudara s ambicioznim francuskim prijedlogom (non-paper) s kraja prošle godine, predstavnici Evropske komisije u pravu su kad odbacuju prigovore da je u suštini riječ o face-liftingu postojeće metodologije, koja je stara već četvrt stoljeća.

Tradicionalne početne sumnjičavosti u svaku i svačiju “reviziju” starog ne bi trebale utjecati ni na kredibilnost prvog strateškog iskoraka nove Evropske komisije u vezi s oživljavanjem procesa proširenja niti bi ta neizbježna sličnost u pristupima evropske i francuske administracije trebala zamagliti suštinu i cilj obnovljene metodologije, imajući u vidu Macronovu nesumnjivu proevropsku opredijeljenost i ostrašćeni entuzijazam na euroatlantskom planu. Tim više što se, osim obnovljene metodologije, od kabineta Ursule von der Leyen u kratkom roku očekuju još dva važna i međusobno povezana koraka u vezi s našom regijom kako bi šanse za članstvo u Uniji bile izvjesne, a istinske reforme konačno izvodljive.

Prvi korak jest priprema revidiranih izvještaja o napretku Albanije i Sjeverne Makedonije kako bi čelnici EU-a, vjerovatno već krajem marta, mogli usvojiti odluku o početku pristupnih pregovora s vladama te dvije zemlje. Drugi korak jest “Veliki plan ekonomskih reformi i finansijske podrške zemljama zapadnog Balkana”, na kojem se užurbano radi kako bi i on bio usvojen na samitu EU – Zapadni Balkan u Zagrebu početkom maja.

Ne mijenjaju se pravila nego metodologija

Iako bi zagovornici statusa quo u regiji (po već uštimanom etnonacionalnom konceptu održavanja postojećeg stanja antisistemske vlasti) mogli i iz najnovije metodologije iščačkati dovoljno izgovora za opstrukciju i isprazne debate o tome šta je u novom pristupu prema proširenju novo, šta je revidirano, a šta nepromijenjeno u odnosu na dosadašnju metodologiju pristupnih pregovora, niko objektivan ne može poreći pokušaje inovativnosti, dobru namjeru, odlučnost i volju nove evropske administracije da pristupanje balkanskih zemalja Uniji učini neupitnim, predvidljivim i pravednim.

No, ni sve ovo gore zajedno, ipak, nije senzacionalna novina, pa se s pravom može postaviti pitanje u čemu je onda “kvaka” ako je istina da se “ne mijenjaju pravila igre i osnovni uvjeti” iz Kopenhagena (1993) i Madrida (1995) “nego se mijenja samo metodologija”, kako je najnoviju inicijativu Komisije u srijedu obrazložio i sam evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi (Mađarska).

Namjera je očito da se, nakon “velikog proširenja” iz 2004, a zatim i 2007, kada su, pod sumnjivim okolnostima, primljene Rumunija i Bugarska, procesu proširenja konačno vrati važnost strateške politike EU-a (princip vjerodostojnosti), odnosno da se proširenjem na Zapadni Balkan bave sve države članice, a ne samo one koje imaju lidersku ulogu ili nacionalne geopolitičke interese (princip osnaženog političkog vođstva) i da pregovori o pristupanju budu iskreniji, a rezultati reformi, zasluge ili opstrukcije pravednije odvagani (principi predvidljivosti i dinamičnosti).

Šta je još novo u revidiranoj metodologiji?

Iako je i dosad administracija u Briselu imala u rukama tzv. klauzulu o uvjetnosti i formalnu mogućnost preusmjeravanja, obustavljanja, pa i suspenzije pristupnih pregovora (primjer Turske), novina je u izričitosti primjene tih mogućnosti i pozivanju na “jasno izraženo raspoloženje javnosti unutar EU-a, koja zahtijeva obustavu pregovora kada se reforme i napredak ne ostvaruju prema planu ili kada se neki procesi počnu vraćati u predreformsko stanje, koje odudara od standarda Evropske unije”. U skladu s principom reverzibilnosti, evropske institucije, dakle, mogu u pregovorima napraviti korak unazad ili zaustaviti proces pristupanja. “Evropska komisija povući će se iz pregovora uvijek ako i kada to bude morala učiniti”, izričit je u srijedu bio Varhelyi.

Novina je i način discipliniranja. Redukcija ili suspenzija IPA i drugih fondova EU-a jedna je od mjera koje Komisija namjerava primijeniti. “Na to smo spremni isto onoliko koliko smo spremni višestruko povećati pristupne i razvojne fondove za ekonomski rast i svaku drugu vrstu osnaživanja zemalja regije. U oba smjera bit ćemo proporcionalni u odnosu na stvarno stanje na terenu”, rezolutan je Varhelyi.

Važna novina jest i uključivanje eksperata iz zemalja članica EU-a u timove Evropske komisije za praćenje reformi na terenu i ocjenjivanje ostvarenih rezultata ili eventualnih skretanja s evropskog puta. Cilj je otklanjanje dosadašnje sumnjičavosti pojedinih članica prema aršinima Evropske komisije ili njene navodne pristranosti prema većinski kršćanskim zemljama regije (Srbija i Crna Gora) u odnosu na zemlje s muslimanskom većinom (Bosna i Hercegovina) ili sa znatnom muslimanskom populacijom, kao što su Sjeverna Makedonija i Kosovo.

Potpuno nova i potencijalno izvrsna poluga obnovljene metodologije jest uključivanje predstavnika vlasti, eksperata i civilnog društva iz zemalja zapadnog Balkana u procese kreiranja evropskih politika, sve do ministarskog nivoa odlučivanja u EU-u. “Želimo uspostaviti čvrsto i odgovorno partnerstvo i povjerenje sa svim državma regije, i to ne samo na nivou institucija nego i na nivou javnosti i naših društvenih zajednica”, rekao je Varhelyi, uvjeravajući novinare i javnost da je ta vrsta uigravanja potencijalnih članica od suštinske važnosti za njihovo kasnije snalaženje u Uniji.

Kraj kozmetičkih reformi?

Da bi sve to bilo ostvarivo, Evropska komisija zasnovala je revidiranu “metodologiju, proces, proceduru ili postupak” na principima vjerodostojnosti politike proširenja i pristupnih pregovora, dinamičnosti procesa proširenja, snažnog političkog upravljanja tim procesom i predvidljivosti konačnog ishoda.

“Uspješnost u provođenju reformi, kao i zasluge ili opstrukcija svake od zemalja u statusu kandidata moraju ubuduće biti mjereni nepogrešivom preciznošću ako nam je cilj istinska kredibilnost procesa proširenja”, naglasio je Varhelyi. Smatra da su dosadašnji manje-više kozmetički reformski zahvati na Balkanu “upravo ona pitanja koja izazivaju najveću zabrinutost među članicama Unije, i ne samo među onim državama i njihovim vladama koje su prošle jeseni o tome javno progovorile”, rekao je evropski komesar, aludirajući na Francusku, Dansku i Holandiju, koje su glasale protiv početka novih pristupnih pregovora dok se ne izvrši revizija politike proširenja.

Sve članice EU-a saglasne su, rekao je, da reforme u regiji odsad moraju biti iskrene, sveobuhvatne, duboke i vidljive u svakodnevnom životu. A sa svoje strane, Unija mora biti veoma precizna i jasna u davanju ponuda i ispostavljanju zahtjeva prema svakom pojedinom kandidatu za članstvo. “Samo je tako moguće uspostaviti neraskidivo partnerstvo i povjerenje i tek je tada moguće da i EU daje maksimum od sebe”, zaključio je Varhelyi.

Jest rigoroznije, ali je vremenski predvidljivije

Dinamičnost pristupnih pregovora želi se postići i grupiranjem dosadašnjih 35 pregovaračkih poglavlja u šest srodnih tematskih cjelina (klastera), koje je tokom pristupnih pregovora neophodno harmonizirati s evropskim vrijednostima, propisima i praksom. Umjesto šest do osam godina dosadašnjeg pregovaranja o jednom delikatnijem poglavlju cilj Komisije jest da se za godinu ispregovara cijela grupa srodnih poglavlja, odnosno da u roku šest do osam godina, uz maksimalnu posvećenost članstvu, svaka zemlja kandidatkinja stekne uvjete za potpisivanje ugovora o pristupanju Uniji.

Umjesto dosadašnjeg nametanja pregovaračkih poglavlja odsad će svaka zemlja regije predlagati otvaranje onih pregovaračkih grupa (klastera) za koje je u tom trenutku institucionalno, politički i pregovarački najspremnija, a “eliminatorna” grupa pitanja za pregovore i dalje će biti vladavina prava, pravosudni sistem, osnovna prava, slobode i sigurnosti (dosadašnja poglavlja 23 i 24). Kao i dosad, tim tematskim “klasterom” pristupni pregovori počinjat će i završavati i od njega će proceduralno i politički najviše zavisiti hoće li – i kada – neka od zemalja regije postati članica Evropske unije.

Nova metodologija jest rigoroznija, ali je i članstvo u EU-u izvjesnije i vremenski predvidljivije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zapadni-balkan-u-uniji-nije-sporan-na-potezu-su-reformatori-i-reforme

2020-03-15T23:35:33+01:00 February 11th, 2020|