Prof. Lamija Tanović član Upravnog Odbora East West Bridge BIH
O budućnosti naše zemlje za Oslobođenje govori prof. dr. Lamija Tanović, penzionisana profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA
Cijeli svijet ima razloge za strah zbog ozbiljne mogućnosti nuklearnog rata, kaže profesorica Tanović
MLADI I OBRAZOVANI LJUDI ODLAZE IZ BOSNE I HERCEGOVINE BEZ OSVRTANJA, A PRILIKU DOBIJAJU ONI SA KUPLJENIM DIPLOMAMA. DA LI JE TO RAZLOG ŠTO JE BIH VEĆ DRUŠTVO BEZ NAUČNIKA, KAKO STE UPOZORILI?
– U Bosni i Hercegovini, nažalost, nisu stvoreni uslovi za ozbiljne istraživačke i naučne aktivnosti, pogotovo u oblastima prirodnih i egzaktnih nauka. To dalje znači da nemamo uslove ni za razvoj naučnog podmlatka. Zato upravo iz Bosne i Hercegovine prvo odlaze oni koji imaju ambicije da se razvijaju kao istraživači i zato sve više postajemo društvo bez naučnika.
PODOBNI ODLUČUJU
Međutim, odlaze i mnogi drugi profesionalci, većinom mladi, između ostalog i zato što tamo gdje bi oni mogli naći zaposlenje, već sjede ti drugi sa kupljenim diplomama.
BIH NAJMANJE ULAŽE U SEKTOR NAUKE I RAZVOJA, 32 DOLARA GODIŠNJE PO STANOVNIKU. DA LI SMO UPRAVO ZBOG TOGA TAOCI POLITIČKIH PREVIRANJA I KRIZA? KAKO SE BORITI?
– Naša politička previranja i krize imaju mnoge druge uzroke. Bar jedan od njih je podudaran sa ovim koji nas je po ulaganjima u istraživanja i nauku stavio na samo dno. To je činjenica da na čelu naših raznih institucija većinom sjede podobni, a ne stručni i sposobni. Najbolji način borbe protiv zaostajanja Bosne i Hercegovine u raznim sektorima, uključujući i nauku, jeste masovan izlazak na izbore i izbor novih i nekompromitovanih kadrova.
SLIKA SIGURNOSTI U EVROPI PROMIJENJENA JE RUSKOM AGRESIJOM NA UKRAJINU, A MNOGI SU ZABRINUTI I ZA BOSNU I HERCEGOVINU. IMA LI RAZLOGA ZA STRAH ILI SU I SAD I EVROPSKA UNIJA POSTALI SVJESNI DA JE JAČI ANGAŽMAN NA BALKANU NUŽAN?
– Cijeli svijet ima razloge za strah zbog ozbiljne mogućnosti nuklearnog rata. Ako do njega dođe, tada više neće biti važno koliko ste daleko ili blizu onih koji koriste nuklearno oružje – cijeli svijet je tada ugrožen. Ni SAD ni Evropska unija u tom slučaju nisu bezbjedne i njihov eventualni jači angažman kod nas više neće biti važan. Taj angažman je bio vitalno važan tokom agresije na BiH i u svim ovim godinama poslije i nikada, nažalost, nije bio odgovarajući.
DA LI BI NAM ČLANSTVO U EU I NATO-U OLAKŠALO RAZVOJ, KAKO U SEKTORU NAUKE, TAKO I U DRUGIM SFERAMA? JESMO LI, ZAISTA, ZASLUŽILI TA ČLANSTVA I ZAŠTO?
– Kamo sreće da su sve zemlje regiona bivše Jugoslavije u isto vrijeme dobile članstvo i u NATO-u i u EU i to prije dvadeset godina.
BROJNA SU UPOZORENJA DA BOSNA I HERCEGOVINA NE POŠTUJE EVROPSKU KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA. BRINE LI IKO U OVAKVOJ DRŽAVI O ČOVJEKU I NJEGOVIM PRAVIMA?
– Nominalno, to bi trebao biti posao bar trinaest ministarstava, jednog na nivou države, dva na nivou entiteta, deset na nivou kantona i jednog u Brčko distriktu. Ali, možda je upravo zbog toga zaštita ljudskih prava u BiH na veoma niskom nivou. Naša neobična državna struktura kreirana Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma je unakazila mnoge važne sektore u državi, rastočivši ih na više administratora – ministarstava, što u osnovi znači da se tim važnim problemima bave svi, ali niko zaista ozbiljno.
KAKO KOMENTARIŠETE ODNOSE NAŠIH SUSJEDA, PRIJE SVEGA HRVATSKE? MISLITE LI DA ĆE HRVATSKA UZ SILNA LOBIRANJA U EU NA KONCU USPJETI POMOĆI DRAGANU ČOVIĆU I HDZ-U BIH U NAMJERAMA DA PROMIJENE IZBORNI ZAKON KAKO BI ZAŠTITILI SVOJE POZICIJE?
– Deklarativno, kad slušate hrvatske političare, BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske. Za nas, obične bh. građane sa životnim iskustvom, Hrvatska se već od raspada Jugoslavije, a i prije toga, u najmanju ruku, nedobronamjerno ponaša prema Bosni i Hercegovini. Dovoljno je pomenuti prijeratne i ratne dogovore Tuđmana i Miloševića u vezi s podjelom BiH, pa onda ratna dejstva i udruženi zločinački poduhvat protiv BiH osuđen u Haagu.
RETROGRADNI PRINCIPI
Međutim, iskreno vjerujem da su ratne i pogotovo poslijeratne aktivnosti Republike Hrvatske prema BiH najštetnije za bosanske Hrvate.
Za sve loše što im se desilo u protekle tri decenije najvećim dijelom kriva je sebična politika Republike Hrvatske prema njima i njihovoj domovini Bosni i Hercegovini. Nevjerovatno je da članica EU, Republika Hrvatska, lobira u Evropskom parlamentu za totalno necivilizacijski Izborni zakon koji u osnovi negira osnovna ljudska prava svih da na istim osnovama budu birani i biraju. Još je više nevjerovatno da neki članovi Evropskog parlamenta mogu uopšte da slušaju te necivilizacijske argumente o legitimnom predstavljanju i konstitutivnim narodima. Zbog svega onoga što EU jeste i što pokušava biti, vjerujem da Hrvatska neće uspjeti da ostvari podršku zemalja EU za diskriminacijski Izborni zakon skrojen po retrogradnim principima Dragana Čovića i HDZ-a u BiH.
Izvor: oslobodjenje.ba https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/lamija-tanovic-politika-hrvatske-steti-hrvatima-u-bih-756950