Održan šesti seminar “Akademije izvrsnosti Most Istok Zapad u Bosni i Hercegovini” Pale 12.12. 2023.

“ACADEMY OF EXCELLENCE – EAST WEST BRIDGE IN B&H” 2023/2024

Partner u projektu:

Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo vanjskih poslova SAD

Održan je šesti seminar “Akademije izvrsnosti Most Istok Zapad u Bosni i Hercegovini” Pale 12.12. 2023.

“POSTOJI OGROMNA SUMNJA U REGULARNOST IZBORNIH PROCESA U BIH I NEOPHODNE SU IZMJENE” !

Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu bio je sjajan domaćin šestog seminara “Akademije izvrsnosti Most Istok Zapad u BiH ”, dijaloške platforme za obrazovanje i poticanje aktivizma mladih. Akademija se realizuje uz podršku Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstva vanjskih poslova SAD, a seminar je okupio studente sa prostora Pala i Istočnog Sarajeva. Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Vladan Bartula i prodekan za nastavu doc. dr. Vuk Vučetić pozdravili su na početku učesnike seminara i poželjeli im srećan rad. Mladi su imali priliku učiti i razgovarati sa eminentnim predavačima: Jakob Finci,  Jovan Kovačić,  Nermina Mujagić,  Igor Davidović,  Zoran Pavlović,  Vlade Simović. Seminar su moderirali Robert Jovanović  i  Damjan Jugović.

Predsjednik organizacije “Most Istok Zapad u BiH” Robert Jovanović, otvorio je seminar istaknuvši ključne ciljeve Akademije izvrsnosti.

• Aktivno pokrenuti civilno društvo i aktivizam, kritičko mišljenje kao korektiv u lokanim zajednicama !

• Osnažiti poziciju saradnje civilnog društva sa javnim-državnim institucijama i nosiocima javnih funkcija !

Kako je ovo posljednji seminar u 2023. godini napravili smo presjek najvažnijih zaključaka sa dosadašnjih održanih seminara “EWB Akademije izvrsnosti”. A krajem januara 2024. odlučiti ćemo koja će lokalna zajednica biti grad domaćin finalnog naprednog trodnevnog seminara krajem marta 2024. godine?

Preovladava mišljnje “Niko više u BiH ne vjeruje u regularnost izbornih procesa koji se na ovakav način odvijaju u BiH” !

1.  Neophodno je to zaustaviti i pokrenuti nove demokratske izborne procese u skladu sa novim tehnologijama!

• Uvesti digitalne tehnologije kao pretpostavke za prve fer, poštene i regularne izbore u BIH !

• Uvesti biometrijsku provjeru birača i elektronsko skeniranje listića !

• Transparentnost u provođenju izbora; video nadzor posmatrača i brojanja glasova od početka do kraja.

Tehnički smo 100% spremni za provođenje elektronskih izbora, to su nam potvrdili i u “IDDEEA BIH”, ali da bi se to sprovelo naredni korak je da to prihvati i izglasa Parlament BIH!

2.  Uvođenje obaveznog glasanja u BIH !

• Time podići stepen izlasnosti (na veliki stepen) i podići svijest o važnosti glasa birača.

• Nastaviti javne diskusije o benefitima i važnosti uvođenja novih tehnologija za Fer izbore u BiH !

3.   Uvođenje instituta vanrednih i prijevremenih izbora !

• Time spriječiti namjerne blokade i normalno funkcionisanje javnih-državnih institucija!

4.  Snažno se suprotstaviti korupciji i zahtjevati odgovornost institucija u upravljanju javnim dobrima !

5.  Sprovesti svih 14 prioriteta iz mišljenja evropske komisije i snažno pokrenuti EU integracije sve do punopravnog članstva BIH u Evropskoj Uniji.

6.  Osigurati sve demokratske mehanizme za vladavinu prava i jednakost svih stanovnika u BIH, uključujući i sve stanovnike Distrikta Brčko !

• Na snazi je najveća diskriminacija na temelju ljudskih prava, te je vrlo moguće na pomolu još jedna tužba i nova sigurna presuda pred sudom za ljudska prava u Strazburu, kojom bi se izjednačila aktivna i pasivna biračka prava građana Distrikta Brčko sa ostatkom BiH !

• Pored već šest donesenih presuda na sudu za ljudskih prava u Strazburu, ovdje je zaista najveći stepen diskriminacije u BiH, jer niti jedan stanovnik Distrikta Brčko bez obzira da li dolazi iz reda konstitutivnih naroda, a naročito iz reda ostalih ne može biti biran za članove predsjedništva BiH, dom naroda…

• Neophodno je izjednačiti aktivna i pasivna biračka prava građana Distrikta Brčko sa ostatkom BiH !

• Neminovne su promjene Ustava i izbornog zakona u BIH !

7.  Ukinuti segregaciju u školama gdje postoje dvije etnički podjeljene škole pod jednim krovom (ima takvih cca 50 škola u BiH), i izvršiti reformu obrazovanja

8.  Pokrenuti sve Demokratske procese u političkim partijama

• Demokratizacija političkih partija, promjeniti autokratski pristup u izboru samo jednog kandidata za predsjednika partije!

• Ograničavanje kandidovanja i obnašanje mandata u predsjedništvu BiH na ukupno dva mandata!

9.  Spojiti lokalne i opšte parlamentarne i predsjedničke izbore u jedno ( da zajedno budu svake 4 godine) tačka preloma takve odluke su izbori 2026.

• Sprovesti širu javnu diskusiju o tome, jeftinije je i relaksiraće građane stalne izborne kamapnje !

10.  Otvoriti širu javnu raspravu za preustroj države i smanjenje nivoa vlasti, ukidanje ili ukrupnjavanje kantona u Federaciji BIH jer je ovakav sistem preskup i            nefunkcionalan.

11.  Aktivnim učešćem mladih u demokratskim procesima mijenjati percepciju o bavljenju politikom na častan, pošten i odgovoran način.

12. Neophodno je iskoristiti geopolitičke okolnosti kako bi Bosna i Hercegovina napredovala u procesima reformi a samim tim i članstvu u Evropskoj Uniji.

13.  Pokrenuti ekonomske procese i zdrave investicije, aktivno uključiti i našu dijaporu BIH itd…

14. Sredstva i alate diplomatije treba koristiti u prevazilaženju unutrašnjih, regionalnih i širih nesuglasica.

Naravno biće još zaključaka i poruka u nastavku seminara, o čemu ćemo izvjestiti javnost…

Nastavljaju se seminari dalje sve do marta 2024. i finalne trodnevne EWB Akademije izvrsnosti, tada ćemo donijeti zajedničke zaljučke i pripritete koje treba hitno sprovesti javna uprava u BiH u interesu svih građana !

Treba sprovesti javnu anketu i pitati sve parlamentarne stranke o ovim važnim pitanjima da se javno izjasne !

• Oni koji budu protiv toga, očigledno su skloni manipulacijama na izborima i trebaju to objasniti svojim biračima ako se protive.

• Svi građani to trebaju znati unaprijed prije narednih izbora i dati svoj glas onima koji su spremni na fer, poštene i regularne izbore uz primjenu nove digitalne tehnologije !

Pogledajte ovdje VIDEO – Robert Jovanović, predsjednik organizacije “Most Istok Zapad u BiH gost u programu tv Al Jazeera Balkan”

 

“Akademija izvrsnosti Most Istok Zapad u Bosni i Hercegovini” Pale, 12. 12. 2023.

Pogledajte ovdje VIDEO – prvi dio seminara sa izlaganjem i diskusijom

Pogledajte ovdje VIDEO – drugi dio seminara sa izlaganjem i diskusijom

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i počasni predsjednik EWB BiH,

– 28. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma, pozicioniranje BiH, presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu –

 

 

Jakob Finci  je sa studentima govorio o problemu već donesenih presuda Europskog suda za ljudska prava u Strazburu koje još uvijek nisu sprovedene i implementirane u BIH. Ako zaista želimo postati članovi Evropske unije moramo poštovati i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima .

Svi stanovnici BIH moraju uživati jednaka aktivna i pasivna biračka prava, uključujući i Distrikt Brčko.

Da bismo to uradili potrebno je promjeniti tekst Ustava BiH koji predstavlja Aneks 4 usvojenog mirovnog sporazuma, a koji nikada ni do danas nije potvrđen kao takav u Parlamentu BIH, a potom promjeniti i izborni zakon. To su neki od visokih prioriteta i na tome se mora insistirati!

Ponovo je istaknuto da je važno građanima BIH konačno pokazati originalni potpisani dokument Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je parafiran u Dejtonu a zvanično potpisan u Parizu 1995. godine.

Nažalost ovaj originalni dokument mi u BIH danas ni nakon 28 godina nemamo? Imamo samo kopiju.

Ako imamo originalni primjerak Dejtonskog- Pariškog sporazuma koji sadrži i Ustav BiH kao Anex, pokažite ga našim građanima!

Vrijeme je da sami napravimo svoj originalni Ustav BiH!

 

 

Jovan Kovačić predsjednik East West Bridge International i član Izvršnog komiteta svjetske Trilateralne komisije,

– Geopolitička situaciju u svetu i uticaj na Balkan –

Jovan Kovačić  Danas besne ratovi sa dugoročnim posledicama u Ukraini i u Pojasu Gaze u koje su manje više sve veće sile umešane ili direktno ili indirektno sa žrtvama koje se dnevno broje na stotine, a razaranja u milijardama dolara, ravna najgorim u Drugom svetskom ratu.

Istovremeno, dnevno širom sveta, umire od gladi više od 20.000 ljudi od kojih najviše dece starosti od jedne do pet godina, a u isto vreme se odvaja više od pet milijardi dolara na oružje.

Svet je potpuno polarizovan za ili protiv Rusije ili terorističke organizcije Hamas, a stradali civili su samo kolateralna šteta. Demonstracije protiv krvoprolića na Bliskom istoku preplavile su ulice SAD, Velike Britanije i EU sto će imati za posledicu neminovno skretanje u desno većine država koje su pogođene migrantskom krizom. U SAD to pitanje može imati presudnu ulogu čak i u predsedničkim izborima ukoliko se rat ne zaustavi za par meseci.

U takvoj situaciji veoma je teško zamislivo da velike sile ostave Balkan na miru. Uticaji velikih sila su se vekovima prelamali upravo na ovom politički i strateški trusnom području. Velike sile se direktno sukobavljaju isključivo kad više nema drugih opcija, a do tada stvaraju krize na sve strane kako bi iscrpli energiju protivnika. Tako je i u BH, gde se decenijama sudaraju interesi SAD, EU, NATO, Rusije, Kine, raznih Islamskih zemalja, pa i suseda. Svi oni imaju zajedničku osobinu – da imaju svoje miljenike među lokanim liderima i da se mrze međusobno, što objašjava svakodnevno podmetanje klipova kako bi se sprečilo napredovanje BiH ka vrednostima EU, a u konačnici i članstvu u Uniji. U ovakvoj geopolitičkoj situaciji, možemo očekivati samo još veće pritiske na ceo region.

U takvim ozbiljnim okolnostima, poruka mladima se sama nameće – ne smeju dozvoliti da budu  oružje u rukama tuđih interesa koje zastupaju lokalni lideri pod plaštom zaštite relevantnih etničkih zajednica ili nacionalnih interesa. Moraju se izboriti za nove izborne zakone kako bi napravili modernu državu po meri čoveka. Skoro 30 godina od Dejtonskog sporazuma, nacionalni lideri, u želji da sačuvaju svoje privilegije i zamaskiraju krađu, izopačili su demokratiju od društvenog uređenja u sredstvo za otimanje i čuvanje vlasti. To je nedopustivo.

Danas vi mladi rastete u takvoj atmosferi nacionalne netrpeljivosti, stalnog potpirivanja nacionalizma i promovisanja toksičnog sistema vrednosti. Jedino što daje neku nadu jeste činjenica da je sve jasnije da je ovakvo stanje veštački generisano i kao takvo može biti prevaziđeno.

I da ponovim: utoliko je vaš zadatak teži – da pod gore navedenim okolnostima, obezbedite “normalis vitae” gde su napredak, sigurnost i empatija, obrazovanje i zdravstvo, blagostanje i tolerancija, primarni ciljevi u društvu dostojnom čoveka. Za to je očito potrebna smena generacija, veliko znanje, jos veći trud i privrženost humanizmu i svetu kao globalnom selu gde se ne gleda boja kože i kom se bogu čovek moli, vec samo da li je dobar ili loš.

Igor Davidović, bivši ambasaror BIH diplomata i potpredsjednik EWB u BIH, 

– Diplomatija u bosanskohercegovačkom kontekstu, izazovi i mogućnosti –

Značaj diplomatskog predstavljanja u BiH osim promocije, zaštite i unapređenja spoljnopolitičkog stava,za naše društvo ima višestruk i širi značaj i efekte na unutrašnjiem planu. Spoljna politika kao koncept i diplomatija kao instrument njenog provođenja, odraz su unutrašnjeg stava, ali i strukture društva i njegovih institucija , te i uutrašnje politike, pa ni diplomatija i njene službe ne mogu bitno da se ratlikuju od zajednice koju predstavljaju, nego su refleks državne službe i zvanične politike. Ključni alat dipolomatije je vještina pregovaranja , a suštinski tradicionalan metod je mirno rješavanje svakog stanja, kompromisom, pridobijanjem druge strane, po riječima jednog od rodonačelnika diplomatske teorije i prakse iz XVII vijeka diplomatija je „najbolji izum civilizacije da se spriječi upotreba gole sileu održavanju međunarodnih odnosa.“  Pregovori i kompromis bi trebalo da su jednako suštinski metod uređenja stanja i oblik izgradnje unutrašnjeg interesa u složenom, podijeljenom i traumatizovanom društvu kakvo je naše u BiH. Kakav je položaj mladih u tim procesima? Definisanje unutrašnjeg interesa kao orijentira diplomatskog predstavljanja trebalo bi da znači postizanje dogovora o dugoročnoj projekciji – ekonomskloj, socijalnoj, demografskoj. Ako smo opredijeljeni za integrisanje u EU, onda smo opredijeljeni i za dugoročni proces reformi o kojima treba da postignemo unutrašnji konsenzus, a zatim obezbijedimo i međunarodnu podršku radi stupanja u članstvo EU. Ako, pak, nismo opredijeljeni za EU članstvo, onda je neophodno da odredimo drugu opciju, koja konsoliduje društvo i njegove strukture u stepenu postizanja dugoročnih ciljeva, prvenstveno razvojnih. Instrmentalni interes u obe varijante je uspostava vladavine prava i izvođenje gotovo  identičnog seta reformi.   Budući da se u obe varijante radi o dugoročnim procesima i upravljanju projekcijom razvoja, ništa nije logičnije od angažovanja mladih ljudi, radi dse jednostavno o projekciji njihovih života, karijera, standarda i mogućnosti. Ako mladi svoj stav prema aktuelnim liderima i njihovom (ne)snalaženju u turbulentnom geopolitičkom miljeu na međunarodnom horizontu, kao i na tegobnom unutrašnjem planu, iskazuju neangažovano i prezirom, time sigurno neće uticati na postizanje ambijenta kakv žele u svom okruženju. Aktivan angažman, izrada svojih projekcija, spremnost na izgradnju društva i države po svojoj mjeri, daju bolje izglede. Guru teorije diplomatije, Henry Kissinger ukazuje  da „kada su državnici u pitanju, lakomislenost predstavlja zadovoljstvo koje se skupo plaća. Akcije koje se preduzimaju u skladu sa trenutnim raspoloženjem, umjesto da buduobuhvaćene nekom opštom strategijom, ne mogu beskrajno da se održavaju.“

Vlade Simović, profesor pri Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci

– Logika konsocijalizma i kreiranje javnih politika –

Vlade Simović  Sva društva savremenog svijeta oblikovana su u nizu većih ili manjih vertikalnih i horizontalnih podjela. Međutim, ona društva, kako to navodi Džon Sidenhajm Furnival, u kojima društvene podjele imaju istaknuto političko značenje nazivamo pluralnim. Bosna i Hercegovina je paradigmatsko podjeljeno društvo. To je posljedica njene istorije, primarno oblikovane kroz religijsko-vjerske rascjepe i sukobe. Zbog toga ne čudi što Bosnu i Hercegovinu Semjuel Hantington naziva „granicom sukoba civilizacija“. Osim ove, centralne podjele, njena pluralnost ogleda se i u snažnim socijalnim razlikama, izraženim regionalizmima, različitim i nepomirljivim istorijskim interpretacijama, sukobom između tradicionalnog i modernog, autoriteta i slobodarstva, obrazovanja i neukosti.

Jedno od centralnih pitanja pred Bosnom i Hercegovinom je kako u takvim uslovima ostvariti i održati određen nivo demokratije, a prije svega mir i koegzistenciju. Rješenje je u teorijskom okviru konsocijacijske demokratije koju je utemeljio Arend Lajphart u svojim radovima i istraživanjima a koja u praksi funkcioniše u Belgiji, Švajcarskoj i sličnim pluralnim društvima. Riječ je o modelu predstavničke demokratije kojim se institucionalizuju paritet, veto i autonomija segmenata podijeljenog društva čime se nacionalno-partijski predstavnici i blokovi usmjeravaju u saradnju u okviru „velike koalicije“.  Na taj način se pravi sistem „kočnice i ravnoteže“ kojim se održavaju mir i demokratski poredak u njegovoj konsocijalnoj formi.

Bosna i Hercegovina je imala istorijska iskustva konsocijacijskih rješenja ali i nekonsocijacijskih modela. Odsustvo nekonsocijacijskog institucionalnog aranžmana 1992. godine otvorio je ratni sukob. Sa druge strane dejtonski Ustav sa nizom konsocijacijskih rješenja je zatvorio ovaj sukob i omogućio funkcionisanje demokratije u Bosni i Hercegovini i njeno postojanje. Protivnici konsocijacijske demokratije u Bosni i Hercegovini imaju niz zamjerki na njeno funkcionisanje, od partokratizacije društva do „zaleđenih“ i „cementiranih“ podjela. Međutim, real-politika nas upućuje na to da u ovako istorijski i kulturno oblikovanom društvu jedino konsocijacijski model demokratije može da opstane i održava mir, a on je najvažniji društveno-politički cilj.

Postojeći konsocijacijski model moguće je unaprijediti, prije svege kroz izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. I to ona rješenja koja čine parlamente stabilnijim i funkcionalnijim nego što su sada. Riječ je o izmjeni izborne formule, gdje bi se umjesto Sent Lagijeve vratila D’Ontova formula, povećanju izbornog praga na 5%, ukrupnjavanju izbornih jedinica, smanjenju broja preferencija u okviru zatvorenih neblokiranih lista na jednu preferenciju i ukidanju kompenzacijskih mandata koji su se pokazali lošim i predmetom manipulacije.

Prof. dr. Nermina Mujagić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu,

– Medijska proizvodnja kritičkog ili infantilnog mišljenja: kako prevazići jaz između teorije i prakse –

Raspravljali smo sa mladima o tome da li savremeni mediji danas više u funkciji kritičkog ili infantilnog mišljenja, te  kako prevazići jaz između teorije i prakse. Duboko svjesni da nema demokratije bez kritičkog mišljenja naglašena je važnost autentične participacije građana u procesu zajedničkog otkrivanja, pregovaranja i formulisanja javnog interesa. Kroz interakciju sa učesnicima pokušali smo detektirati koje konkretne sposobnosti, vještine i dispozicije treba razvijati u cilju jačanja demokratskih kapaciteta lokalnih zajednica. Vještine kritičkog rasuđivanja, a pogotovo argumentovanja i vrednovanja argumenata, prepoznate su kao bazična pretpostavka za svrsishodnu participaciju građana i rješavanje konkretnih problema u lokalnoj zajednici Pale. Tranzicijsko vrijeme je okarakterisano kao “vrijeme  poluznanja” koja je BiH lišilo njenog najvećeg društvenog kapitala – međusobne povezanosti/društvene kohezije – koja prevazilazi društvene statuse,  regije, etničke i religijske identitete.

Predstavljene su značajne teorije o ulozi medija u političkom procesu, zaštiti javnosti, međutim istaknuto je da je tehnologizacija i informatizacija naših društva, učinila ove teorije bolnim, i beznadežnim i nedostižnim. Populizam, politike esktrema, antipartijske partije, transformirale su medije i institucije obrazovanja u aktere koji su danas jednako  odgovorni za opadanje povjerenja u demokratiju i predstavničke institucije i proizvodnju infantilnog mišljenja. Vjerodostojnost informacija je duboko ugrožena informacijskom globalizacijom, a bez informacija kojima se može vjerovati konstantno se sužava prostor za alternativna mišljenja, interpretacije i gledišta. Zaključeno je da BiH treba drugačije razumijevanje nove ali i stare realnost da bi se mogla  suprotstaviti  beskonačnom lavirintu masovnog neznanja koje proizvodi infantilu i pasivnu javnost.

Zoran Pavlović, ekonomski ekspert i ekonomski analitičar

– Ekonomske perspektive, potencijali i izazovi Zapadnog Balkana –

 

 

Zoran Pavlović  Izlaganje je obuhvatilo stanje Zapadnog Balkana po zemljama i stanju napretka na putu prema Europskoj uniji. Korištenja ekonomskih perspektiva zavisi od mnogo elemenata, ali su suštinski elementi vezani za političke odnose medju zemljama Zapadnog Balkana jer EU želi skladne odnose zemalja regije. Potencijali su bazirani na prirodnim resursima, na klimi, lokaciji i činjenici da se Z.Balkan nalazi na raskrsnici puteva od Evrope do Bliskog istoka.

Otvoreni Balkan I Berlinski process su interaktivni procesi usmereni na ekonomsko osnaživanje saradnje zemalja Z.Balkana, gde Ottvoreni Balkan ima focus na unapredjenju komunikacije ljudi, roba i poslovne saradnje a Berlinski proces insistira na unepredjenu energetske i zelezničke infrastructure.

Potencijali i izazovi zemalja Z.Balkans su

• Neiskorišten potencijal poljoprivrede u celini

• Nove tehnologije

• Nove energetske zelene investicije

• Mladi kreativni ljudi su bez prilika i motiva za učešće u privrednom razvoju

• Odlazak mladjih, školovanih i obrazovanih radnika je čist gubitak za našu privredu u BiH.

Akademija izvrsnosti Most Istok Zapad u Bosni i Hercegovini” Pale 12.12. 2023.

Damjan Jugović predsjednik upravnog odbora organizacije “Most Istok Zapad u BiH”

Damjan Jugović predsjednik upravnog odbora organizacije “Most Istok Zapad u BiH”  je za kraj sa studentima došao do niz zajedničkih zaključaka, te je neglasio; Seminar “Akademije izvrsnosti – EWB BIH” predstavljao je bogatu priliku za učenje i raspravu, otvarajući vrata raznolikim perspektivama i podstičući mlade da preuzmu aktivnu ulogu u stvaranju bolje budućnosti. Ovaj događaj snažno potiče angažman mladih, promoviše kritičko razmišljanje i unapređuje inkluzivnost društva, gradeći mostove između različitih zajednica u Bosni i Hercegovini

Neki od zaključaka sa Akademije sa Pala:

– U cilju ostvarivanja individualnih i kolektivnih prava, neophodno je udružiti se unutar interesnih grupacija.

– Informacijska pismenost je preduslov razvoja demokratskog društva. Kritičko razmišljanje najčešće dovodi do progresa.

– Neophodno je iskoristiti geopolitičke okolnosti kako bi Bosna i Hercegovina napredovala u procesima reformi a samim tim i članstvu u Evropskoj Uniji.

– Konsocijacijska demokratija je pozitivna i nužna za Bosnu i Hercegovinu. Donosioci odluka trebaju se voditi pozitivnim principima iste.

– Sredstva i alate diplomatije treba koristiti u prevazilaženju unutrašnjih, regionalnih i širih nesuglasica.

– Neophodno je reafirmisati veću izlaznost na izbore i ojačati kredibilitet izbornog procesa.

Pogledajte foto galeriju:

 

Partner u projektu:

Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo vanjskih poslova SAD

*Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.